|
U idiličnoj ljepoti samog srca podravskog kraja, u selu Hlebine nalazi se još jedno "srce". Ovo "srce" je izvor hrvatske naivne umjetnosti. Taj izvor čini obitelj Generalić u kojoj je započela živjeti ta grana moderne umjetnosti, a danas spomen na njih čuva ovo gospodarstvo koje čine četiri zasebna objekta povezana u cjelinu prekrasnim dvorištem.
Stara kuća Ivana Generalića U "Staroj kući" dostupan je dio ostavštine Ivana Generalića, doajena hrvatske naivne umjetnosti, začetnika tog u svijetu znanog, hrvatskog čuda. Tu su slike, crteži, grafike, pisana dokumentacija, stari namještaj, obiteljske fotografije.
"Galerija Josip Generalić" prikaz je slikarskog rada Josipa Generalića - slike, grafike, reprodukcije, monografije, katalozi... U susjednoj kući uz prostor za život, preuređen je nekadašnji štagalj u "Atelijer" koji obuhvaća svojevrsnu retrospektivu slika Josipa Generalića otkinutih iz ondašnje pučkoškolske crtanke preko prvih ulja na platnu iz 50-ih godina do kasnijih radova.
Etno kuća sadrži više od 250 raznih alatakoje je skupio Josip generalić, a koje su vrijedne Podravke i Podravci koristili u domaćinstvu te kod obrade polja i vinograda. Izložene su i slike mnogih slikara treće generacije Hlebinske škole. . Više o Obiteljskom gospodarstvu Josipa Generalića na www.galerija-josip-generalic.hr Kontakt: 048-836- Više o obitelji Generalić: Ivan Generalić rođen 21. prosinca 1914. godine u Hlebinama. Živio je i radio u Hlebinama, Koprivnici, Primoštenu i Sigetcu. Kao petnaestogodišnjaka 1929. upoznaje ga Krsto Hegedušić. Bio je to plodonosan susret koji će idućih godina dovesti do osnutka tzv. hlebinske škole, osebujne zajednice seljaka-slikara koji su se prvo okupili oko Krste Hegedušića, a po završetku 2. svjetskog rata oko Ivana Generalića. U poratnom periodu Generalić postaje glavni predstavnik hrvatske naive. Bio je posebno nadaren i senzibilan, obdaren urođenom genijalnošću. U ranim godinama stvaralaštva on se okreće stvarnosti i biva pravi svjedok svoga doba. Slika i crta scene iz svakodnevice. To su slike ranih 1930.-ih godina i oko 1940. nadhnute rukom umjetnika-kroničara koji bilježi seosku svakidašnjicu, tegoban život i nedaće svojih sumještana, nepravdu, tlačenje, jad i bol, ali i svetkovine, zabave i ples. Kada se njegova slika Sprevod Štefa Halačeka iz 1934. godine našla na Svjetskoj izložbi u Bruxellseu 50 godina moderne umjetnosti(1958.), na istoj razini sa slikama Braquea, Chagalla, Picassa, Matissea, Kleea i Kandnskog, hrvatsko naivno slikarstvo priznala je i međunarodna kritika kao samostalnu i nadasve zanimljivu pojavu u sklopu suvremenog svjetskog slikarstva. Neosporno je da je Ivan Generalić svijest o biću hrvatskog naroda odaslao u svijet, daleko izvan granica Hrvatske. On je to činio iskrena srca, zaljubljen u svoju zemlju, pošteno i nadahnuto, taletnom svog genija koji će ispisati najsjanije stranice povijesti umjetnosti 20. stoljeća. S njim se u skupini hrvatskih naivca ubrajaju i Mirko Virius, Franjo Mraz, Ivan Večenaj, Mijo Kovačić, Josip Generalić, Ivan Lacković - Croata, Dragan Gaži, Stjepan Večenaj, Franjo Filipović, Franjo Dugina i Martin Mehkek. Ivan Generalić preminuo je 27. studenog 1992. godine u Sigetcu gdje je i pokopan na mjesom groblju 2. prosinca iste godine Josip Generalić rođen je 19. veljače 1935. godine u selu Hlebine, Republika Hrvatska.Prve radove u ulju na platnu naslikao je 1950. godine, a prvi javni nastup imao je godine 1954. u Križevcima gdje je završio učiteljsku školu. Prvu samostalnu izložbu imao je godine 1959. u Muzeju grada Koprivnice. Godine 1960. počinje raditi kao učitelj u osmogodišnjoj školi u Zagrebu, u kojem dvije godine kasnije završava Višu pedagošku školu. Za svoga života Josip Generalić izlagao je na preko tisuću skupnih i 200 samostalnih izložbi na svim kontinentima. Redovito je izlagao na reprezentativnim izložbama Hrvatske i svjetske naive, a za svoj umjetnički rad dobio je nagrade mnogih žirija. Autor je nekoliko scenografija u zagrebačkim kazalištima, ilustrirao je knjige za djecu, izradio tridesetak tapiserija od kojih je "Velika berba grožđa" uvrštena u stalni postav Muzeja moderne umjetnosti u Soilami, Japan.Josipa Generalića kritičari ubrajaju u vrhunske slikare i grafičare naivne umjetnosti, te među najveće predstavnike u svijetu poznate "Hlebinske škole".Kritičari Josipova djela svrstavaju u četiri faze: Hlebinski verizam, cvjetnu fazu, fazu portreta istaknutih osoba i crnu fazu.
Josip Generalić preminuo je 22. prosinca 2004. godine u Koprivnici, a pokopan je u svom rodnom mjestu Hlebine.
|