O Općini

Pitoma, ravničarska, podravska općina smjestila se na desnoj obali rijeke Drave na približno 31 km2 s približno 1308 stanovnika. Obuhvaća naselja Hlebine i Gabajeva Greda.

Arheološkim iskapanjima lokaliteta Seče (područje Hlebina, Koprivničkih Bregi i Peteranca) pronađeni su najstariji tragovi života koji sežu u 4. st. pr. Kr. Kasnije ove prostore nastanjuju Rimljani, Slaveni, Avari, no najviše je srednjovjekovnih nalazišta (10. – 16. st.) koji otkrivaju ostatke naselja i groblja kod današnjeg Sigeca (tzv. Struga). U 16. st. u napadu Turaka razorena je crkva Blažene Djevice od Struge, a stanovništvo bježi u okolna sela i Mađarsku pa Struga ostaje gotovo bez stanovništva.Naselje na mjestu današnjih Hlebina osnovano je 1690. god. pod imenom HLEVI (HLIEV je staroslavenska riječ, a označuje staju, štagalj, ambar ili općenito gospodarske zgrade). Nakon toga naselje dobiva nešto duže ime pa se naziva HLEVINJE, zatim HLEBINJE i napokon HLEBINE. Krajem 17. st. ovi prostori polako se oslobađaju od Turaka. Stanovništvo se vraća na prostore nekadašnje Struge i osniva današnje Hlebine. Hlebine se prvi puta spominju 1671. kao selo u Vojnoj krajini u župi Novigrad Podravski, a Gabajeva Greda je nastala kasnije kao konačko naselje. Nešto prije 1671. godine izgrađena je drvena kapela Sv. Katarine u Hlebinama koja je izgorjela u požaru krajem 18. stoljeća. Na istom mjestu izgrađena je današnja župna crkva sv. Katarine. U svjetskim ratovima Hlebine su pretrpjele velike gubitke. 1960-ih godina općina je pripojena Općini Koprivnica, a od 1993. godine postoji kao zasebna Općina Hlebine.

Idiličan dravski krajolik, plodna zemlja i pitomi vrbaki iznjedrili su 1931. godine naivnu umjetnost u Hlebinama. Te godine Krsto Hegedušić osnovao je grupu Zemlja i krenuo s hlebinskim slikarima seljacima na povijesni put koji danas zovemo HLEBINSKA SLIKARSKA ŠKOLA. Danas je to zaštićena nematerijalna kulturna baština Republike Hrvatske koja podrazumijeva slikanje uljanim bojama na staklu.

Ivan Generalić, Franjo Mraz i Mirko Virius utemeljetilji su te slavne slikarske škole. Nakon II. svj. rata Ivan Generalić postaje središnja ličnost Hlebinske škole i podučava većinu predstavnika tzv. druge generacije kojoj pripadaju: Mijo Kovačić, Ivan Večenaj, Ivan Lacković Croata, Dragan Gaži, Franjo Filipović, Martin Mehkeki Josip Generalić.

Danas je u središtu Hlebina temeljna turistička atrakcija ovog kraja – Galerija naivnog slikarstva sa slikama i skulpturama umjetnika hlebinskog kruga i stalnom zbirkom najvećeg među njima – Aneksom Ivana Generalića. U prostorima galerije često se održavaju izložbe mnogih umjetnika, recitali i folklorni nastupi, atraktivni za posjetitelje i turiste.

Obiteljsko gospodarstvo s Galerijom Josipa Generalića dopunjuje i obogaćuje bogatstvo naive, ali i turističke sadržaje. Zanimljiv je i mali muzej uređen u starinskoj hiži kraj Generalićevog atelijea – riječ je o kolekcionarskoj zbirci koja prikazuje život jedne tipične podravske seoske obitelji s početka stoljeća.
U hlebinskoj crkvi sv. Katarine je križni put ilustriran radovima slikara naivaca. Naivna (izvorna) umjetnost je naziv za likovna djela samoukih umjetnika i svjetski je prepoznatljiv brend hlebinskog kraja.

Tijekom godine ove destinacije posjete stotine turista kako iz Hrvatske tako i iz svijeta. Zbog potreba za smještajem obnovljena je kuća Krste Hegedušića s dvije dvokrevetne sobe za smještaj gostiju.
Danas u Hlebinama stvara treća generacija naivnih umjetnika okupljenih u Udrugu hlebinskih slikara I kipara naïve koja marljivo odgaja već četvrti naraštaj naivnih umjetnika.

Općina, iako mala brojem stanovnika zapravo je velika po svom značaju diljem Lijepe naše i kao takva prepoznaljiva u svijetu. Tipičan dravski pejzaž bogat je umjetnim jezerima pa kao takav prepoznat od brojnih ribiča Podravine kao idealno mjesto za ribolov, stoga općina Hlebine ima čak dva ribička kluba koji marljivo uređuju i okoliš oko jezera i Ribički dom te brinu o poribljavanju umjetnih jezera, a jednako su tako uspješni u osvaju državnih medalja u sportskom ribolovu.

Vjerski život u našoj župi vrlo je dinamičan i bogat, a u proteklih nekoliko godina izgrađene su dvije kapele i uz velike napore novog župnika potpuno renovirana kurija župnog dvora.

Stanovništvo se pretežito bavi ratarstvom i stočarstom što dokazuju i brojni OPG-i naše općine.

Hlebinčani se izuzetno vole družiti uz Dravu na kojoj održavaju likovne kolonije i druge manifestacije vezane uz naivu, ali i Bicikllijade koje su uvijek izuzetno posjećene zahvaljujući Najstarešim hlebinskim mužikašima koji sviraju zajedno već 65 godina.