Svojim položajem uz rijeku Dravu, s prostranim pitomim poljima i ovećim šumskim površinama vrbe i topole uz Dravu te hrasta lužnjaka uz međe sa susjednim općinama Molve, Novigrad Podravski, Koprivnički Bregi, Peteranec i Sigetec, područje oko Hlebina oduvijek je bilo bogato raznom divljači pa tako i interesantno domaćim, ali i vanjskim lovozakupnicima.
Lovište Hlebine se spominje krajem 19. stoljeća kada je 1893. godine za kraljevinu Hrvatsku i Slavoniju donijet zakon o lovu. Tim zakonom o lovu od 27. travnja 1893. godine pravo lova imaju vlasnici zemljišta (privatnici, veleposjednici) čiji je posjed veći od 400 jutara (rali) odnosno upravne općine koje su također vlasnici zemljišta s površinom od najmanje 1000 jutara. Nakon ustanovljenja privatnih lovišta ustanovljuju se općinska lovišta u koja ulazi i sva površina koja nije ušla u privatna. Veleposjednik je mogao uzeti u zakup i ta obćinska lovišta, ali je zakupninu određivala kotarska oblast odnosno gradsko poglavarstvo. Ukoliko za ta lovišta nije bio zainteresiran niti jedan privatnik odnosno veleposjednik, takva općinska lovišta se daju u zakup na razdoblje od 15 godina najboljem ponuđaču, a ponuditelj mora položiti 50% isklične cijene za dotično lovište. U ovom slučaju općina ne može uzeti lovište u zakup, već ga u zakup mogu uzeti najviše petorica zakupnika. Uz dozvolu kotarske oblasti lovište se može dati i u podzakup. Nakon završene dražbe novi je zakupnik odmah morao izaslaniku kotarske oblasti položiti dvogodišnju zakupninu i to naravno u gotovini. Osim gotovine postojala je i mogućnost pologa državnih obveznica uz određene uvjete.1












Općina Hlebine
Općinska načelnica 





































